Džon Galtung ( Johan Galtung rođen 1930.) je norveški je sociolog, matematičar i ključni osnivač discipline studija mira i konflikata. Bio je suosnivač Instituta za istraživanje mira u Oslu 1959. godine, gde je djelovao kao direktor do 1970. godine. Galtung je ostvario značajan doprinos različitim područjima nauke, uključujući matematiku i sociologiju 1950-ih, političke nauke 1960-ih, ekonomiju i istoriju 1970-ih, makroistoriju, antropologiju i teologiju osamdesetih h.
Razvio je nekoliko uticajnih teorija, uključujući razliku između pozitivnog i negativnog mira, teoriju strukturalnog nasilja, teoriju konflikta i rešavanja konflikta, koncepta izgradnje mira. Rođen u Oslu, doktorirao matematiku 1966. i godinu dana kasnije diplomirao sociologiju. Bio je počasni doktor na devet univerziteta do 1975. godine.
Galtung je ključna ličnost za osnivanje prvog akademskog časopisa posvećenog mirovnim studijama, "Journal of Peace Research," 1964. godine, a takođe je bio suosnivač Međunarodne asocijacije za mirovna istraživanja. Godine 1969. imenovan je za profesora mirovnih i konfliktnih studija na univerzitetu u Oslu.
Pošto je napustio Institut za istraživanje mira predavao je na brojnim univerzitetima pirom sveta, stekavši reputaciju plodnog istraživača . Galtungove najznačajnije postavke su :
Koncept strukturalnog nasilja i razlika između pozitivnog i negativnog mira. Kritički pristupao kapitalizmu i imperijalizmu , a zapaćen je i zbog predviđanja kraja američke imperije. Uz sve to, Galtung je bio međunarodno angažovan učestvujući u organizacijama i projektima usmerenima rješavanje sukoba. Njegova raznovrsna karijera ostavlja je trajni trag u sociologiji i mirovnim studijama. Trenutno predaje na univerzitetu Sajbruk na katedri za antropologiju. Član je Norveške akademije nauka i umetnosti.
Galtung je preživeo Drugi svetski rat u okupiranoj Norveškoj, gledajući hapšenju oca od strane nacista. Od 1951. godine, poznat je kao mirovni posrednik. Suosnivač je Mreže za razvoj mira 1993. godine, organizacije koja se bavi nenasilnim rešavanjem sukoba. Predložio je način rešavanja konflikta, gde obe strane osećaju pobedu, a naglasak se stavlja na poštovanje osnovnih ljudskih potreba. Predložio je koncept strukturalnog nasilja i razlikovanja između negativnog i pozitivnog mira. Te ideje primenjuje na različite kontekste, uključujući SAD, koje opisuje kao istovremeno republiku i imperiju. Na osnovu tog koncepta dao je predviđanja o kraju američke imperije, ističući kontradiktornosti koje će prouzrokovati njezin pad. Neki od njegovih stavova i predviđanja nailaze na kritike, naročito zbog izjava o politici i medijima, a pojedini krugovi ga optužiuju za antisemitizam pošto je argumentovano kritikovao ulogu jevrejskih lobija u američkim medijima i politici.
Galtung je razvio niz teorija i postavki koje su duboko uticale na područje studija mira i konflikata.
Strukturalno nasilje: Prema Galtungu, ovo je vrsta nasilja koja nije uvek direktno povezana s pojedinačnim činom, već je ukorenjena u društvenim strukturama i institucijama. Strukturalno nasilje proizilazi iz nepravednih političkih, ekonomskih ili socijalnih sistema.
Galtung je uočio razliku između pozitivnog mira (koji uključuje prisutnost pozitivnih faktora poput pravde, ravnopravnosti saradnja) i negativnog mira (koji se odnosi na odsustvo sukoba, ali ne nužno i na prisutnost pozitivnih faktora). Ova razlika pomaže boljem razumevanju složenosti mira i uspostavljanja mirovnih procesa.
Galtung je dao značajan doprinos teoriji konflikta, proučavajući uzroke i dinamiku sukoba. Razvio je metode za rešavanje konflikta koje uključuju saradnju, nenasilnu komunikaciju i pregovaranje. Ova teorija doprinosi praksi prevencije i rešavanja sukoba na različitim nivoima društva.
Uočio je da postoje 4 tradicionalna, ali nezadovoljavajuća načina na koji konflikt između dve strane može biti rešen:
1.A pobeđuje, B gubi
2 .B pobeđuje, A gubi
3. Rešenje je odloženo jer ni A ni B strana nisu spremne da okončaju konflikt
4.Postignut je kompromis kojim nisu zadovoljne ni A ni B strana
Galtung je promovisao koncept izgradnje mira kao pristup koji prepoznaje potrebu za drugačijim rešenjima kako bi se sprečilo ponovno izbijanje sukoba. Izgradnja mira uključuje jačanje institucija, promicanje ekonomske pravde i socijalne kohezije, rad na adresiranju strukturalnih uzroka sukoba.
Razvio je teoriju koja analizira strukturalne aspekte imperijalizma obraćajući pažnju ne samo na vojnu moć, već i na ekonomske, političke i kulturne dimenzije društava. Ova teorija pomaže u razumevanju međunarodnih odnosa i uloge moćnih država u globalnim pitanjima.
Teorija SAD-a kao republike i imperije: Galtung je izneo stav da Sjedinjene Američke Države istovremeno deluju kao republika i imperija. Dok su voljene zbog republikanskih vrednosti, SAD su omražene zbog nametanja svojih stavova najčešće štetnih ili ne primenljivih za društvo kome se nameću, eksploatacije ostatka sveta, vojnih intervencija i drugih oblika agresivnosti u međunarodnim odnosima, na osnovu čega je dao predviđanja o kraju Amerike kao imperije, ističući kontradiktornosti unutar sistema koje bi mogle dovesti do njenog pada.
Galtung je kritičan prema kapitalizmu, posebno kada je povezan s imperijalizmom. Kritikuje ekonomske strukture koje su dovele do nejednakosti i eksploatacije, imenujući ih oblikom strukturalnog nasilja.
Johan Galtung je bio i generalni direktor Međunarodnog univerzitetskog centra u Dubrovniku. International University Centre, (IUC) u Dubrovniku deluje kao nezavisna ustanova koja okuplja univerzitetske profesore, istraživače i stručnjake različitih disciplina kako bi sarađivali na multidisciplinarnim istraživačkim i obrazovnim projektima. U tom periodu se posvetio ne samo nastavi i istraživanju, već i promociji saradnje meću interdisciplirnarnim stručnjacima širom sveta
Galtung je ostavio neizbrisiv trag u području mira i konflikta, a njegova raznovrsna istraživačka i pedagoška karijera odražava njegovu predanost razumevanja i izgradnje mira u svetu.
Odabrao i priredio: Milan Peca Nikolić
Zlu netrebalo!