Bret Iston Elis postao ikona u zapadnoj kulturi, pre svega javna ličnost, trend seter, govornik i TV voditelj, pa tek onda pisac. Iako je prevođen i izdavan domaćoj publici je, pre svega, poznatiji po filmovima koji su snimani po njegovim romanima. Novi Elisov roman senzacionalne napetosti prati grupu privilegovanih srednjoškolaca u izmišljenom Los Anđelesu iz 1980-ih dok serijski ubica hara megapolisom. Protagonista romana ima isto ime i prezime kao i autor. Roman je radklalna fiktivna biografija. Elis, je učenik privatne škole za bogate, fasciniran je književnošću i filmovima, tek je počeo da piše svoj prvi roman „Manje od nule“, ali autor Krhotina, realni Elis, već tu počinje da meša stvarnu biografiju sa fiktivnim elementima. On na početku priče slika životni stil bogataške dece osamdesetih, dočarava svoju ambivalentnu seksualnost i seksualnu dezorijentisanost vršnjaka, ali ubrzo u sve to vešto upliće izmišljenu jezivu priču serijskog ubice koji se pojavljuje među njima. Mešajući elemente iz svojih ranijih romana „Manje od nule“ i „Američki psiho“ pisac polako počinje da podriva temelje svetova koji se uzimaju ’zdravo za gotovo’ fikcionalizujući memoare tehnikom visokog gotičkog trilera i uvlačeći čitaoca u paranoičnu sobu beskonačnih ogledala stvara čitaocu utisak da razgovara sa samim sobom. Tema „Krhotina“ je opiranje priznanju laži, laži dama. Knjiga o noćnoj mori, stvasrnijoj od stvarne, paranoični dnevnik. Bret je zavodljiv ali nepouzdan pripovedač, a „istina“ nije uvek tako jednostavna kao što se čini. „Krhotine” pomeraju granicu između straha i stvarnosti, a pisac Elis koristi i paranoičnu mladu verziju samoga sebe, Elisa junaka „Krhotina“ da dočara užas koji proizilazi iz laganja sebe i drugih uveravajući čitaoca da knjiga prati „ ljude koje poznavao i užasne stvari koje su im se dogodile, uključujući i ono što mi se zaista dogodilo“. Međutim, mnogi elementi dovode u pitanje stvarnost dogđaja. Stvarni Elis je ranije pisao lažne memoare, na primer „Luna park“. Granice između stvarnosti, paranoje i fantazije oduvek su bile zamagljene njegovom delu, ali u „Krhotinama“ on odbacuje svaku podelu između njih. Roman se bavi brutalnim nasiljem i paralizirajućim strahom, kao i svakodnevnim izazovima borbe sa identitetom. Glavni junak ima devojku, ali se, bivši da je nerealizovani homoseksualac, oseća kao da igra nametnutu ulogu, pa održava ovu fasadu sklonu padu umrtvljujući podeljenost drogama. Roman analizira bol koji donosi život u laži. Unutrašnji nemir koji Bret pokušava da uguši postepeno otkriva užasne spoljašnjie događaje. Serijski ubica iz senke po imenu Travler proganja Los Anđeles u isto vrijeme kada misteriozni novi klinac Robert Mallori stiže u društvo. Dok Bret počinje da uviđa vezu između Traulera i Roberta, obuzima ga paranoja. Elis uvlači čitaoca u Bretov strah, a njegove hipoteze postaju ne samo uverljive, već i pitanje života i smrti. Roman je krvav, ali timidniji od Elisovih ranijih radova. Nasilje nije neopravdano, već odražava razočaranje i otupelost bogatih. Deca jedno po jedno nestaju, a Bret je jedini koji to vidi, dok ostali počinju da veruju da je lud.
Iznad svega, „Krhotine” su horor roman, koji je napisan prevashodno da uplaši čitaoce. Radnja je napeta i nije za lude slabijeg crca, a čitaoc će osvrtati dugo nakon što ga pročitaju poslednje redove. Bret Easton Ellis je verovatno na vrhuncu forme, a „Krhotine ” su čini mi se jedan od poslednjih post modernih gor romana posle koga će ovaj iscrpljeni žanr, u post-postmodernom vremenu, početi opadati. „Knjiga koju ne treba propustiti ukoliko se pojavi u dobrom prevodu.