Najzaslužniji za uvođenje galopskih konjičkih trka u Srbiju bio je, knez Mihailo Obrenović, koji je 1863. godine priredio prve trke u Beogradu na „Trkalištu“, koje se nalazilo širem prostoru današnjih tehničkih fakulteta. Knez Mihailo je sam napisao propozicije za ove trke, podobne propozicijama galopskih trka u svetu.
Nažalost, posle njegovog ubistva 1868. godine, nastaje pauza sve do početka devedesetih godina devetnaestog veka, kada počinju da se formiraju udruženja ljubitelja konjičkog sporta, koja održavaju trke u Šapcu i Beogradu.
Devedesetih godina devetnaestog veka, u Beogradu su se trke dvadesetak godina održavale na hipodromu na Banjici, negde gde se danas nalazi stadion FK „Rad“. U tim trkama su učestvovali domaći polukrvni konji, a tek se pred Prvi svetski rat bogatiji Beograđani počinju nabavljati punokrvne engleske konje, najviše iz Mađarske.
Od 1904. godine na Banjici je trčala trka pod imenom Srpski derbi, ali to je trka koja je imala različite propozicije, i sve do 1914. godine trčana je za četvorogoda grla.
1914. trke su sa Banjice preseljene na novi hipodrom kod Careve ćuprije. Prvi trkački dan na novom hipodromu održan je 27. maja 1914. po starom kalendaru, odnosno 9. juna po novom kalendaru, ali rat je ubrzo prekinuo sve aktivnosti.
Prva „prava” trkačka sezona na Beogradskom hipodromu u organizaciji Dunavskog kola jahača „Knez Mihailo“ održana je 1921. Te godine ustanovljen je i Jugoslovenski derbi, na stazi od 2400 metara, za trogoda grla, sa propozicijama koje su odgovarale onima u drugim evropskim zemljama sa razvijenim konjičkim sportom. Pobednica ovog prvog Jugoslovenskog derbija bila je omica Mara Resavkinja.
U Jugoslovenskom Stud Book-u navedeno je da je Mara Resavkinja uvezena 1918. godine iz Francuske, zajedno sa majkom. Prema istom dokumentu, odgajivač joj je bio pukovnik Antonije Nedeljković. Privatni Stud Book njenih vlasnika Braće M. Todorović (dr Dragiša Todorović i Žarko Todorović) iz Svilajnca navodi nešto drugačije podatke. U njemu piše da je Mara Resavkinja zatvoreno dorata kobila oždrebljena 14. marta 1918. godine u Solunu kod pukovnika Antonija Mitrovića. Takođe, navodi se da je kupljena od odgajivača 1920. godine za 2000 dinara. U svakom slučaju, njeno poreklo je sigurno – otac joj je bio francuski pastuv Holbein, a majka kobila takođe francuskog odgoja Mehadia.
Evo kako Politika opisuje taj prvi Jugoslovenski Derby: „Interesovanje za jučerašnje trke bilo je veće nego ikada do sada. Lep sunčani dan izmamio je mnoge u polje, i jedan veliki deo ljubitelja trka postavio po okolnim brežuljcima i svima zgodnim objektima za posmatranje, a druge je doveo na samo trkalište kod Careve Ćuprije. Već pre tri časa sve lože i sva mesta za sedenje i stajanje na tribinama bila su puna, a svet je još neprestano pristizao. Za kratko vreme zelena livada ispred tribine ličila je na cvetnu poljanu jarkih boja. Lepši pol bio je veoma dobro zastupljen, i lepih dama u elegantnim toaletima poslednje pariske mode bio je u vrlo velikom broju, isto onako kao i oficira u svečanim uniformama i stranaca. Interesovanje je, razume se, bilo najveće za 4 trku, Jugoslovenski Derby.Najzad, zvonce je zazvonilo, konji polaze na start. Pored tribine prolaze Titkal, odličnog eksterijera, jedan od favorita, takmac koji i po krvi i po snazi predskazuje da će za njega staza od 2400 metara biti vrlo pogodna, zatim Kosovka, Borac, Srbobran, Srdan.
- Kladim se da će Srdan doći poslednji u 50 dinara! Čuje se jedan glas na tribinama.
- Neće, odgovara drugi, i opklada je gotova.
Nailazi Mara Resavkinja, mala, sitna, ali lepa i ipak prvi ljubimac većine u publici. Prolazi u lakom kasu i aplauz je svuda dočekuje. Divna... divna, čuje se s mnogih strana. Oko kladionica koje su dobro uređene, tiska se silna masa sveta, čuju se privatne opklade „Mara“... „Titkal“... „Srbobran“.
Autor teksta: Miodrag Milovanović