Ako ste ikada igrali “Civilizaciju” Sida Mejera i uspeli da stignete do industrijskog doba mogli ste da izbegnete prevrate i revolucije povećanjem broja “taks collectors-a” I “French entertainer-a”. Dobro, privilegovani sakupljači poreza, ali otkud da “estrada” tako značajno utiče na stabilnost poretka?
Pre Bet Midler, Sare Bernar, Žozefine Beker, Mami Vandoren, pre Lajze Mineli i Madone, na nebu varietea zazijala je zvezda Mistinguett - "Kraljica Pariskog mjuzikla". Mistinguett, čije je pravo ime bilo Jeanne Florentine Bourgeois, rođena je u Enghien-les-Bains kraj Pariza. Pevala je u Casino de Paris 1893. Godine I nastupala u Mulen Ružu u „Revue de la Femme” 1907. zahvaljujući susretu sa Jackues-Charlesom, koji je bio „otac modernog varietea” .
Mistinguet je postala „žena sa božanskim nogama“. 1908. Maks Dirli ju je izabrao da interpretira čuveni ples Apača. Ta rutina u tandemu sa Žakom-Šarlom pokrenula je svet zabave norak napred. Skoro 30 godina izvodili su seriju revija sa perjem, štrasom, šljokicama, na pozornici i u filmovima „La revue Mistinguett”, „Ca, c’est Paris” u kojima je debitovao i Žan Gaben. Mistinget najveća zvezda Mulen Ruža je 1919. osigurala svoje noge na 500.000 franaka. Od malena je želela da bude vendeta, ali je karijeru započela kao prodavac cveća. Pevala je popularne šansone dok je prodavala hrizanteme prolaznicima, pa je počela da pohađa časove glume i plesa. Posrećilo joj se da u vozu sretne Sen-Marsela koji je režirao revijalne programe u Casino de Paris. U početku je bila angažovana kao garderoberka. 1895. debitovala je u Casino de Paris I nastavila da se pojavljuje u Mulen Ružu, Foli Beržeu i Eldoradu. U Parizu je ubrzo postala poznata po svojoj atraktivnoj erotičnoj rutini zaslućujući statuusu jedne od najplaćenijih zabavljačica na svetu. Imala je urođen osećaj za teatralnost, harizmu kojom je plenila punliku, ali i istančan instngt za punlicitet. Na vrhincu popularnosti osigurala je svoje noge za 500.000 franaka i postala tema za razgovore muškaraca širom sveta. Eksperimentišući sa raznim scenskim imenima, pojavljujući se kao Miss Heliette, Miss Tinguette, Mistinguette i, konačno, Mistinguett.
1880-ih Mistinguet je posetila Anu Tibo da traži savet. Tibo joj je rekla: "Da bi uspela u pozorištu moraš biti lepa. Moraš da uzbuđuješ muškarce." Mistinguett je pitala da li je mislila da mora da uzbuđuje publiku. Tibo je ponorila: "Ne, muškarce!" Iako se Mistinguett nikada nije udavala, imala je sina Leopolda iz veze sa brazilskim diplomatom, Leopoldom Joseom de Lima e Silva. Takođe je imala dugu vezu sa Morisom Ševalijeom, 13 godina mlađim od nje. Kritika jeuočila da Mistinguet nije imla veliki i glas, nije umela dobro da pleše, a nije bilani velike lepote. Ipak, je privukla ogromnu pažnju publikę jer je bila je srce Pariza, simbol veselja i zdravog humora, hrabrosti i vedrog duha.
Mistinget je bila velika inovatorka u mnogim oblastima revijalnog spektakla. 1909, sa Maksom Dirlijem, je prvi put izvela "Apache Dance" neobičanu rutinu u kojem muški partner vratolomno baca partnerku po bini. Ona je bila ta koja je popularizovala spektakularne kostime od perja i ukrase za glavu koji su postali standard u "shovgirl" predstavama. Ona je uvela praksu da se „zvezda” pojavljuje na vrhu stepeništa sa kojih se spušta na divljenje korusa i obožaoca. Njen lik "Titine" je godinama prethodio liku tipa "zvezda lutka", koji su kasnije usvojili zabavljači poput Kerol Bernet.
I noge... Te noge! U stara vremena pogled na čarape imao je primesu erotskog skandala. ”Le Miss” je dala uvid u nešto više u godinama pre nego što su devojke u toplesu postale glavna tema kabarea i burleske. Raskošne perjanice i predimenzionirani šlepovi od egzotičnog perja postali su zahvaljujući Mistinget stvar prestiža na poziornicama Francuskog mjuzikhola. Te rajske ptice kabarea pamtimo zahvaljujuči fotografijama Džejmsa Abe-a. Ovi kostimi i ukrasi za glavu mogli težiti preko deset kilograma. Izvođač mora biti u dobroj formi samo da bi izdržao da ih nosi tokom predstave. Posle Mistinget perjem je naj bolje umela da se igra zvezda burleske Sally Rand.
“Poljubac može biti zarez, upitnik ili uzvičnik. To je osnovni pravopis koji svaka žena treba da zna. Srećom, na svetu postoje srećni, obični ljudi koji pošteno zarađuju za život i vole svoje žene i decu. Sve ostalo je sujeta.” rekla je za „Le Mond” jednom prilikom Mistinguet.
Bilo je većih komičara, većih pevača i većih igrača - ali je postojala samo jedan Mistinguett. Njenu biografiju "The Mistinguett Legend” priredio je Davida Breta a objavio St. Martin's Press 1990. Postoji i autobiografija Mistinguett od Mistinguett -- Kraljica pariske noći“, čiji je prevod na engleski objavljen, 1954. godine, u izdanju Elak Books-a. Ima i mnogo kolekcionarskih postera sa tematikom Francuskog mjuzikhola. Ti posteri, iako su bili namenjeni za jednokratnu upotrebu, uzdignuti su do visoke umetnosti radovima Tuluz-Lotreka i njegovim čuvenim ilustracijama za Mulen Ruž/-a.
Ako svratite u Milenruž na večeru obavezno naručite meni Mistinget . Na meniu su: Presovano povrće iz Nice kuvano sa timijanom u soku id limuna, čeri paradajzom i zelene i bele špargle, govedina Cecina, stari balzamični dresing, filet orade u tiganju pržen sa kimom,ečena pileća prsa sa farme sa majoranom, frikase od sezonskog povrća u mandarininom soku. kugla od laganog krem sira punjena dinstanim crvenim voćem, biskvit od badema, u crvenom voćnom sosu, ariaga čokoladni kolač sa pečenim bademom, karamelom od slanog putera 1/2 boce šampanjca Mistinget.
Mistinguett je umrla u Bužival u 82. Godini. Sahranjena je u Cimetiere Enghien-les-Bains, Ile-de-France. Nakon njene smrti, pisac Žan Kokto je primetio u nekrologu: „Njen glas, pomalo neobičan, bio je glas pariskih uličnih trgovaca, hrapavi, zaostali glas Parižana. Pripadala je životinjskoj rasi koja ništa ne duguje intelektualizmu. Inkarnirala je sebe. Laskala je francuskom patriotizmu i čovekoljublju. .Normalno je sada da se i ona raspadne, kao i ostale karijatide te velike i čudesne epohe koja je i bila naša".