Tehnika i tehnologija su svakako preduslovi za stvaranje uslova. I sam znaš da sam češće 'na strani' inženjera nego umetničke osrednjost, pogotovo kada su inženjeri nadahnuti pismeni. Podržavao sam programere da pišu romane, 'učio' robota da snima kamerom. Bez geometrije, teorije i tehnologije boja, optike, mehanike, elektronike ne bi postojali perspektiva, harmonija, slikarstvo, film, video, no ovde je reč o nečem posve drugom.
Krenimo od starih grka. Upotrebiću jednu metaforu. Zamisli mozak, leva i desna hemisvera , tehne (τεχν) i kolere ( χολέρα ) kultura. Tehne je standardni pojam Grčke filozofije, reč iza praktičnu veštinu, sistematično znanje ili iskustvo koje je u njenoj osnovi" ( Aristotelova poetika ). Aristotel je retoriku smatrao za techne - veštinom za efikasno komuniciranje, koherentnim sistemom za analizu i klasifikaciju govora, dok kolere nije samo kognitivna, već i transformativna sposobnost i ne ograničava se na prenošenje neutralnih, činjenica (što bi bilo doco). Platon sugeriše da je sposobnost prilagođavanja argumenata različitim tipovima ljudi centralna tehniku retorike, dakle sposobnost pronalaska raspoloživih argumenata u konkretnom slučaju i njihovo prilagođavanje različitoj publici.
Međutim, u kontekstu naše diskusije, na nivou mozga kao metafore, nedostaje jedna grandiozna sitnica, mala žlezda koja se zove hipofiza u kojoj leže svest i samosvest. Da li su sofisticirani A.I. algoritmi nad ogromnom jezičkom i dijaloškom bazom svesni ili amosvesni? Nedavno je Gugleov vodeći programer uztvrdio da jesu, pa ga je Gugl otpustio i argumentovano odbio sa indignaciju njegovu tezu. šta ako ipak jeste pita se futurizmom senzibilizovana javnostt. Pa jednostavno nije. Za to ne postoje logični dokazi. Nasuprot. Ni veličanstveni konte Kaliostro nije bio u pravu sa svojom asonskom alhemijom što ne umanjuje njegovu veličinu kao umetnika i motivatora. Na sreću ili nesreću A.I. nema hipofizu i teško da će je imati dok živi svet još uvek postoji. Neki ozbiljni izvori sugerišu da se u hipofizi krije 'božija iskra' osnutak duha. Ja to ne mogu ni da tvrdim ni da opovrgavam, to je stvar teologije i metafizike, ali stojim na stanovištu da bez svesti, samosvesti, mašte i imaginacije ne može postojati umetnost. Veština do izvesne mere svakako postoji i ona je od spolja slična umetnosti jer koristi slične "tehnike", ali sa drugim i naj češće suprotnim smislom. ( propaganda -veština otupljivanja kritičke svesti, recimo )Shodno tome pisanje kodova i algoritama nije umetnost.
"Programiranje, pisanje uputstva i kodova je suprotno od bavljenju umetnošću!"
Iako je danas popularno biti na strani umetnika ugnjetavanih od strane zlih A.I., dozvoli mi da se ne složim u potpunosti. Ja baš nisam neko ko se mnogo u to razume, ali, na primer, pojedina ostvarenja nedavno preminulog istočnonemačkog naučnika i SF pisca Herberta W. Frankea u domenu kompjuterske grafike predstavlja čisto pisanje kodova. Što ih ne čini manje umetnošću.
S druge strane, većina radova "ljudskih" umetnika naprosto predstavlja obradu ranije viđenih ostvarenja propuštenu kroz prizmu sopstvene nesavršenosti i nespretnosti. Da li ih to čini više "umetničkim" od ostvarenje A.I. propuštenih kroz savršenije algoritme?
Pitanje autorskih prava vrlo je bitno umetnicima i to bi trebalo rešiti na odgovarajući način, ali to, u suštini, nema veze sa umetnošću.
Istorija je pokazala da se tehnološki napredak vrlo teško može spečiti administrativnim merama, a trenutno se napredak na polju A.I. odvija eksponencijalnom brzinom. Nisam siguran da će zabrane uroditi plodom...
Tehnika i tehnologija su svakako preduslovi za stvaranje uslova. I sam znaš da sam češće 'na strani' inženjera nego umetničke osrednjost, pogotovo kada su inženjeri nadahnuti pismeni. Podržavao sam programere da pišu romane, 'učio' robota da snima kamerom. Bez geometrije, teorije i tehnologije boja, optike, mehanike, elektronike ne bi postojali perspektiva, harmonija, slikarstvo, film, video, no ovde je reč o nečem posve drugom.
Krenimo od starih grka. Upotrebiću jednu metaforu. Zamisli mozak, leva i desna hemisvera , tehne (τεχν) i kolere ( χολέρα ) kultura. Tehne je standardni pojam Grčke filozofije, reč iza praktičnu veštinu, sistematično znanje ili iskustvo koje je u njenoj osnovi" ( Aristotelova poetika ). Aristotel je retoriku smatrao za techne - veštinom za efikasno komuniciranje, koherentnim sistemom za analizu i klasifikaciju govora, dok kolere nije samo kognitivna, već i transformativna sposobnost i ne ograničava se na prenošenje neutralnih, činjenica (što bi bilo doco). Platon sugeriše da je sposobnost prilagođavanja argumenata različitim tipovima ljudi centralna tehniku retorike, dakle sposobnost pronalaska raspoloživih argumenata u konkretnom slučaju i njihovo prilagođavanje različitoj publici.
Međutim, u kontekstu naše diskusije, na nivou mozga kao metafore, nedostaje jedna grandiozna sitnica, mala žlezda koja se zove hipofiza u kojoj leže svest i samosvest. Da li su sofisticirani A.I. algoritmi nad ogromnom jezičkom i dijaloškom bazom svesni ili amosvesni? Nedavno je Gugleov vodeći programer uztvrdio da jesu, pa ga je Gugl otpustio i argumentovano odbio sa indignaciju njegovu tezu. šta ako ipak jeste pita se futurizmom senzibilizovana javnostt. Pa jednostavno nije. Za to ne postoje logični dokazi. Nasuprot. Ni veličanstveni konte Kaliostro nije bio u pravu sa svojom asonskom alhemijom što ne umanjuje njegovu veličinu kao umetnika i motivatora. Na sreću ili nesreću A.I. nema hipofizu i teško da će je imati dok živi svet još uvek postoji. Neki ozbiljni izvori sugerišu da se u hipofizi krije 'božija iskra' osnutak duha. Ja to ne mogu ni da tvrdim ni da opovrgavam, to je stvar teologije i metafizike, ali stojim na stanovištu da bez svesti, samosvesti, mašte i imaginacije ne može postojati umetnost. Veština do izvesne mere svakako postoji i ona je od spolja slična umetnosti jer koristi slične "tehnike", ali sa drugim i naj češće suprotnim smislom. ( propaganda -veština otupljivanja kritičke svesti, recimo )Shodno tome pisanje kodova i algoritama nije umetnost.
a možda je tu reč o onom "trnsrodnom" biću zvanom DIZAJN?
"Programiranje, pisanje uputstva i kodova je suprotno od bavljenju umetnošću!"
Iako je danas popularno biti na strani umetnika ugnjetavanih od strane zlih A.I., dozvoli mi da se ne složim u potpunosti. Ja baš nisam neko ko se mnogo u to razume, ali, na primer, pojedina ostvarenja nedavno preminulog istočnonemačkog naučnika i SF pisca Herberta W. Frankea u domenu kompjuterske grafike predstavlja čisto pisanje kodova. Što ih ne čini manje umetnošću.
S druge strane, većina radova "ljudskih" umetnika naprosto predstavlja obradu ranije viđenih ostvarenja propuštenu kroz prizmu sopstvene nesavršenosti i nespretnosti. Da li ih to čini više "umetničkim" od ostvarenje A.I. propuštenih kroz savršenije algoritme?
Pitanje autorskih prava vrlo je bitno umetnicima i to bi trebalo rešiti na odgovarajući način, ali to, u suštini, nema veze sa umetnošću.
Istorija je pokazala da se tehnološki napredak vrlo teško može spečiti administrativnim merama, a trenutno se napredak na polju A.I. odvija eksponencijalnom brzinom. Nisam siguran da će zabrane uroditi plodom...
Čekam drvlje i kamenje... katran i perje...